POSTUPAK MUČENIŠTVA
»Fra Leo Petrović i 65 subraće«

www.franjevci.info

Postulatura

Uvod

Pobijena braća

Ukop

Široki Brijeg

Građa

Zaglavlje

IZIŠAO PRVI BROJ GLASILA STOPAMA POBIJENIH
Humac, 7. srpnja 2008. (Vicepostulatura) – Ovih je dana iz tiska izišao prvi broj glasila Stopama pobijenih. Nakladnik mu je Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Kao glavni i odgovorni urednik potpisan je fra Miljenko Stojić, vicepostulator.
Podsjetimo se: Uprava Hercegovačke franjevačke provincije 4. studenoga 2004., na prijedlog provincijala fra Slavka Solde, u Slanom je donijela odluku o ustroju Povjerenstva za pripremu kauze mučeništva. Pročelnikom Povjerenstva imenovan je fra Ante Marić. Nadnevka 23. svibnja 2006. fra Luka M. De Rosa imenovan je postulatorom postupka, a na prijedlog Uprave Provincije, na čelu s provincijalom fra Ivanom Sesarom, u rujnu 2007. vicepostulatorom je imenovan fra Miljenko Stojić.
Sadržaj glasila ponajprije donosi pregled učinjenoga u prikupljanju podataka i dokumenata o stradanjima hercegovačkih franjevaca, poglavito koncem II. svj. rata i poraća. Mnogi će podatci zacijelo iznenaditi mnoge, manje upućene u ovu tematiku. Na 48 stranica doneseni su prilozi koji osvjetljuju vrijeme nezamisliva stradanja. Pobijeni su franjevci, kao i drugi svećenici te puk, stradali u svojim župama, samostanima, na nepoznatim stratištima, Križnom putu…, pa je pravo umijeće doći do potpune istine o načinu stradavanja. Stoga ne čudi da se za veliki dio njih ne zna ni gdje su im kosti, a kamo li da su dostojno pokopani. O smrti mnogih svjedoče tek ostatci krunica, žice kojom su vezani i komadići habita.
Naravno da su istraživanja o stradanjima započela vrlo davno, već 1945., no sve prikupljene podatke zaplijenila je UDBA. Nastavilo se 1971., s velikim poteškoćama, ali je ubrzo zbog dobro nam znanih razloga sve prestalo. Rad je nastavljen u tišini, a svjedoka je bivalo sve manje. Tek Domovinskim ratom postalo je moguće prionuti do kraja istraživanju, iako hrvatske društvene vlasti u tome nevoljko sudjeluju i time otežavaju pronalaženje istine.
Stopama pobijenih već svojim prvim brojem postaje dragocjeno štivo koje svjedoči o mučeničkoj smrti tolikih nevinih, a zacijelo će neke sudionike događaja od prije 63 godine potaknuti na svjedočenje i tako doprinijeti da istina ispliva na vidjelo i da se što prije zacijele otvorene rane hrvatskog naroda. Svatko onaj tko na bilo kakav način može doprinijeti radu Vicepostulature ili želi naručiti glasilo Stopama pobijenih neka se posluži sljedećim podatcima. Adresa: Trg sv. Ante 1, 88 320 Ljubuški-Humac. Tel.: (039) 832-582. Faks: (039) 832-585. E-pošta: mostar@pobijeni.info.Ako želite, kliknite ovdje i skinite dio glasila u pdf obliku.

POBIJENI HERCEGOVAČKI FRANJEVCI U GRAĐI ZA KVIZ
Humac, 13. ožujka 2008. (Vicepostulatura) – Regionalna središnjica FRAME i FSR-a Hercegovačke franjevačke provincije, na čelu s fra Sretanom Ćurčićem, priredila je kviz znanja za ministrante u povodu 800. obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda (1209. – 2009.). U prvom dijelu kviza govori se o službi ministranta, u drugom o sv. Franji, a u trećem o hercegovačkim franjevcima koje su pobili partizani 1942. – 1945.

SPLIT: TRIBINA »TKO JE POBIO HERCEGOVAČKE FRANJEVCE U VELJAČI 1945.?«
Split, 21. veljače 2008. (IKA) – Splitski ogranak Matice hrvatske, Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatski informativni centar priredili su 19. veljače u Pinakoteci samostana Gospe od zdravlja u Splitu tribinu na temu »Tko je pobio hercegovačke franjevce u veljači 1945.?«
O temi su govorili fra Miljenko Stojić, vicepostulator Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, fra Ante Marić, pročelnik Povjerenstva postupka mučeništva, i Ante Beljo, upravitelj Hrvatskog informativnog centra i dugogodišnji saborski zastupnik, uz projekciju dijela filma »Plava skamenjena vječnost«. Na početku tribine nazočne je pozdravio predsjednik splitskog ogranka MH akademski slikar Josip Botteri Dini, najprije pozdravljajući domaćine u samostanu Gospe od zdravlja, na poseban način fra Petra Bezinu zbog svega što je učinio da bi mučenici poput ovih izišli iz zaborava ili zabrane, predstavnika Nadbiskupije mons. Dragu Šimundžu, ter, kako je istaknuo, sve Matičare, Hrvatice i Hrvate, vjernike i vjernice, kao i sve one koji poštuju ovu svetu uspomenu. Sveta uspomena je na mučeništvo što ga je podnijelo 66 fratara iz Hercegovine. Ponajprije 6. veljače 1945. u Mostarskom Gradcu strijeljano ih je 6, profesori, bogoslovi i kapelan. Potom 18-orica iz samostana na Širokom Brijegu što su pogubljeni 7. i 8. veljače 1945. Jedne su strijeljali, pošto su ih izveli jednog po jednog iz samostana, a potom ih i zapalili u ratnom skloništu u vrtu samostana, a druge su odveli put Splita iz franjevačke hidrocentrale u koju su se s đacima sklonili od bombardiranja, i to sve koji su bili u habitu, a pobijeni su najvjerojatnije u Zagvozdu.
Među širokobriješkim žrtvama bili su i fra Marko Barbarić, starac od 80 godina na samrti, i fra Krsto Kraljević, duševni bolesnik, koji ni nije znao što se zbiva. Jasno je da i ove podrobnosti govore u obranu žrtava kad se spominju optužbe silnika, koji su odmah po izvršenju zločina, svjesni svoje krivice, u obranu počeli iznositi lažne tvrdnje kako su ih fratri napadali uljem i vodom. Kao što je u svom izlaganju spomenuo fra Miljenko Stojić, a u dokumentarnom filmu posvjedočio, kako sam za sebe kaže, krunski svjedok fra Marko Dragićević, nije bilo nikakve mogućnosti da ih fratri napadnu oružjem, a kamo li srednjovjekovnim metodama ulja i vode, kojeg ionako nikad nisu imali u izobilju. Jasno je kako su ovakve optužbe ne samo neosnovane, nego i nelogične, ali se nažalost i protiv njih hercegovački franjevci moraju boriti čuvajući spomen na svoju subraću koja su podnijela mučeničku žrtvu.
Hercegovačka franjevačka provincija u II. Svj. ratu izgubila je gotovo trećinu svojih članova, ali je to ipak nije uspjelo slomiti i uništiti, nego baš kao i puk nastoji sačuvati uspomenu na te mučenike vjere. Od 10. do 13. veljače 1945. petorica su pogubljeni negdje oko Ljubuškog, a još su neki pogubljeni u Vrgorcu, Čapljini, Međugorju, Čitluku, Izbičnu, Kočerinu, Riliću-Kupres, pa i diljem Hrvatske, u Velikoj Gorici, Zagrebu i Krapini, ter na Bleiburgu i Križnom putu, čak 10 njih.
Hercegovačka franjevačka provincija 4. studenoga 2004. ustanovila je Povjerenstvo za kauzu mučenika. Od 66 ubijenih hercegovačkih fratara zna se za grobove samo njih 30. Za 61. obljetnicu (2006.) napravljen je plakat s fotografijama svih hercegovačkih poubijanih fratara, a pripremaju se i životopisi na temelju postojećih dokumenata i svjedočanstava kako bi se sačuvala uspomena na njih. Nastoje se pronaći i razlozi zbog kojih su pobijeni, kao i tko ih je ubio. Zasad postoje samo određene naznake, među kojima je najizglednija ona koju je iznio Ante Beljo kako je većinu žrtava pogubila XI. Dalmatinska brigada, koja je, između ostalog, bila najistaknutija u pogubljenjima na Bleiburgu i u Kočevskom rogu, a za koju postoje svjedočanstva da je odgovorna i za ove zločine, posebno one u Širokom Brijegu, na što upućuje i knjiga Sime Dubajića »Žrtva, greh i kajanje«, koji na jednom mjestu ističe kako Hrvatima u Kočevskom rogu nisu trebali Srbi za ubijanje, jer su to dobro radili i između sebe. Kao što je istaknuo Beljo, većina od preko 2.000 preživjelih članova XI. Dalmatinske brigade nije kriva, ali zato ima dovoljno svjedoka koji znaju tko je ubijao, nu nemaju hrabrosti s tim se suočiti. I kao što u filmu govori bivši profesor širokobriješke gimnazije fra Vojislav Mikulić, kao i predavači na tribini, ova priča nije u službi osvećivanja, nego hercegovački franjevci žele da iz te žrtve izraste dobrota i ljubav, ali ne dopuštajući da se nevini proglašuju krivcima, nego pokušavajući otkriti istinu. »Vrata Širokog Brijega uvijek su otvorena za istinu«, zaključne su riječi širokobriješkog gvardijana fra Mladena Hrkaća u dokumentarnom filmu »Plava skamenjena vječnost«.

U SPLITU ODRŽANA TRIBINA »TKO JE POBIO HERCEGOVAČKE FRANJEVCE 1945.?«
Humac, 20. veljače 2008. (Vicepostulatura) – Nakon dvije tribine u Zagrebu, sinoć, 19. veljače 2008., u Splitu je održana tribina »Tko je pobio hercegovačke franjevce u veljači 1945.?« Kao i prethodne dvije, i ova je tribina bila izuzetno dobro posjećena. Održana je u Pinakoteci franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja.
Prvo predavanje održao je fra Miljenko Stojić, vicepostulator Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Dotakao se svih pobijenih i okolnosti njihove pogibije ter je na sažet način stvorio okvir za podrobnosti glede ubojstva hercegovačkih franjevaca.
Fra Ante Marić, član povjerenstva Postupka mučeništva, govorio je o spaljenoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu. Spomenuo je da je ona jedan od najvećih razloga zbog čega su fratri na Širokom Brijegu pogubljeni.
XI. Dalmatinska brigada pobila je fratre na Širokom Brijegu, kao i 13.000 Hrvata na Kočevskom rogu, naglasio je treći govornik Ante Beljo, ravnatelj Hrvatskog informativnog centra. Unutar brigade postojala je posebna skupina koja je brojila 60 – 70 boraca i bavila se samo likvidacijama. Postoje naznake da je te borce kao politički komesar osobno birala Milka Planinc. Uz spomenutu brigadu vežu se još neka imena, kao što su: Simo Dubajić, Veljko Kadijević, Budimir Lončar... Sva dosadašnja istraživanja kazuju da je brigada uvježbavana na Visu pod nadzorom Engleza.

PREDSTAVLJEN DOKUMENT »SANCTORUM MATER«
Vatikan, 19. veljače 2008. (KTA/RV) – Kardinal Jos é Saraiva Martins, pročelnik Zbora za proglašenje svetih predstavio je 18. veljače u Tiskovnome uredu Svete Stolice Uputu »Sanctorum Mater« koja pojašnjava odredbe za biskupijski postupak kauzâ za beatifikaciju. Riječ je o dokumentu koji će biskupima i njihovim suradnicima pomoći pripremiti prvi dio postupka za beatifikaciju – onaj lokalni, koji se obavlja u njihovoj biskupiji – i to uz pozornost koja je potrebna, a koja se uvijek ne poštuje, kako bi se utvrdio »glas svetosti« kandidata za čast oltara.
Potrebna je veća »točnost« – glavna je misao koju je Sveta Stolica uputila biskupijama u svijetu u kojima je u tijeku, ili se namjerava započeti, postupak za beatifikaciju. Skupljanje dokaza – dokumenata i svjedočanstava – o svetosti života nekog kandidata, o njegovome eventualnom mučeništvu, o vjerojatnome čudu pripisanome njegovu zagovoru, sve se to treba ostvariti samo u jednome najvišem interesu utvrđivanja istine. To je ono što spomenuti papinski zbor traži ovim dokumentom. Dvadeset pet godina nakon objavljivanja normi Ivana Pavla II. o ovoj temi, smatralo se potrebnim – kako je objasnio kardinal Saraiva Martins – pojasniti, onima koji su izravno uključeni, primjenu postojećih pravila, a ne ponuditi im nova pravila. Kako bi se pripremio biskupijski postupak, poglavito je potrebno da glas svetosti bude spontan, a ne neprirodno izazvan – napomenuo je kardinal.
Predstavljajući dokument, kardinal je unaprijed želio pojasniti moguću primjedbu kako je ova Uputa u stvari ukrućivanje postupaka beatifikacije i kanonizacije. Takvo ukrućivanje ne postoji, ako se pod tim misli na promjene normi koje su na snazi već više od 25 godina (…) Uputa želi potaknuti na točno poštivanje onoga što je određeno postojećim normama; u tom smislu je prirodno i poželjno da dokument kao posljedicu ima točniju primjenu zakonskih odredbi – pojasnio je kardinal Saraiva Martins. Na tiskovnoj je konferenciji istaknuta i velika osjetljivost pape Benedikta XVI. na uzore svetosti, ter tako i na svjedoke koje treba dati Crkvi na pozornost. Dokaz toga je činjenica da je u samo tri godine njegova papinstva beatificirano i kanonizirano 577 slugu Božjih, odnosno jedna trećina svih onih upisanih tijekom papinstva pape Wojtyłe.
Glede priznavanja čuda, kardinal je napomenuo kako su to postupci u kojima poglavito sudjeluje 60 poznatih liječnika, članova Vatikanskoga savjeta, koji se o ozdravljenjima izjašnjavaju u smislu jesu li ona znanstveno shvatljiva ili ne. Potom se izjašnjava tridesetak kardinala i biskupa, pozvanih dati crkveno-teološko mišljenje, u slučaju da čudo nije znanstveno objašnjivo. U svakom slučaju, čudo nema nikakve veze sa svetošću, to treba biti jasno. Čudo je znak, pečat koji Bog stavlja na svetost osobe. Čudo nije svetost, nego ju potvrđuje – kazao je kardinal.
Veliko je zanimanje bilo i za stanje postupaka za beatifikaciju papâ XX. stoljeća i drugih istaknutih ličnosti iz Crkve, poput Oscara Romera, nadbiskupa San Salvadora, ubijenoga 1980., ili pak utemeljitelja Družbe svećenika Srca Isusova, oca Leona Dehona. Obje su kauze – kako je rekao kardinal – na razmatranju upravo u svrhu potpunoga pojašnjenja vidikâ njihova kršćanskoga svjedočanstva. Glede kanonizacije blaženoga Ivana XXIII., čeka se potvrda drugoga čuda koje je potrebno za zatvaranje postupka, a u postupku beatifikacije Ivana Pavla II. Ne će biti drugih ubrzanja, budući da se dopuštenje koje je dao Benedikt XVI. odnosi na početak postupka, a ne na sami njegov tijek, koji će, dakle, ići svojim uobičajenim putom.

63. OBLJETNICA MUČENIČKE SMRTI FRATARA U MOSTARU
Mostar, 15. veljače 2008. (MIRIAM) – Dana 14. veljače 2008., u 18.00, u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru slavljena je sv. misa za pobijene fratre naše Provincije u II. svj. ratu i poraću, posebno za one pobijene u Mostaru, kao i za sve ostale nevine žrtve. Upravo na taj dan 1945. partizani su iz mostarskog samostana svezane odveli sedmoricu fratara: provincijala fra Lea Petrovića, gvardijana fra Grgu Vasilja ter fra Jozu Bencuna, fra Bernardina Smoljana, fra Rafu Prusinu, fra Kažimira Bebeka, fra Nenada Venancija Pehara. Fratri su odvedeni u pravcu rijeke Neretve i pogubljeni, najvjerojatnije, na mjestu zvanom Čekrk. Zato su ovom prigodom na tom istom mjestu članovi KUD »Rodoč« zapalili svijeće i položili cvijeće. Prije početka sv. mise mostarska Frama pod vodstvom fra Stipe Markovića izvela je dojmljiv scenski igrokaz o pogubljenju fratara u Mostaru, koji je napisao fra Ante Marić. Misno slavlje predvodio je i propovijedao mostarski gvardijan fra Mate Dragićević, u sumisništvu s provincijalom fra Ivanom Sesarom, župnikom fra Šimunom Romićem ter još 26 svećenika. Na sv. misi je pjevao župni zbor pod ravnanjem s. Slavice Filipović, a crkva je bila prepuna vjernika koji su za nevine žrtve molili i u trodnevici prije obljetnice.

ODRŽANA TRIBINA »TKO JE POBIO HERCEGOVAČKE FRANJEVCE U VELJAČI 1945?«
Zagreb, 10. veljače 2008. (www.fra3.net) – »"Pobili su pratre na Brigu", glasila je najčešće izgovarana rečenica u Hercegovini tijekom veljače 1945.« – tim je riječima počeo svoje izlaganje fra Miljenko Stojić, vicepostulator Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na tribini održanoj u dvorani samostana Hercegovačke franjevačke provincije u Zagrebu-Dubravi, u subotu, 9. veljače 2008. Tribina je održana u povodu 63. godišnjice njihove mučeničke smrti, a otvorio ju je fra Mladen Hrkać, gvardijan samostana. »Partizani su se pokušali opravdati naglašavajući kako su fratri oružjem branili Široki Brijeg«, naglasio je fra Miljenko. Međutim, hercegovački narod nikada nije zaboravio što se događalo tih dana i već je nedugo nakon tragičnog događaja počeo hodočastiti na mjesta pogibije redovnika. Hercegovačka franjevačka provincija pokrenula je postupak za njihovo proglašenje blaženima i svetima. Nakon pada komunističkog režima postalo je moguće istražiti istinu o ovom tragičnom događaju i odati počast nevino pobijenim franjevcima. Vicepostulator postupka okupljene na tribini ukratko je podsjetio na kronologiju događaja, ali i razloge zbog kojih su fratri završili kao mučenici. »Iz svega do sada znanog proizlazi da su pobijeni iz najmanje dva razloga. Prvi je komunistička odbojnost prema vjeri i hrvatskom narodu, a drugi razlog bilo je postojanje Klasične gimnazije u Širokom Brijegu koja je, prema njima, odgajala »ustaške zlikovce«, bez obzira što su neki partizani pohađali ovu školu. »Onaj tko je nosio habit bio je pogubljen«, naglasio je fra Miljenko Stojić. U posljednjim danima rata i nakon njega, Hercegovačka franjevačka provincija izgubila je čak 66 svojih članova, među kojima i provincijala. Za grobove njih 36 još se ne zna. Trojica franjevaca (fra Melhior Prlić, fra Julijan Kožul i fra Zdenko Zubac) identificirani su nakon što su njihovi ostaci 2005. pronađeni u jednom vrtu u Zagvozdu kod Imotskoga te su dostojanstveno pokopani u crkvi u Širokom Brijegu u grobnicu u kojoj su 1971. smješteni posmrtni ostaci 18 drugih franjevaca koji su također ubijeni 1945. »Na putu prema proglašenju blaženima i svetima naše braće želimo ići njihovim stopama. Bili su veliki ljudi i veliki redovnici. Želimo izučavati i slijediti njihovu duhovnost te podrobnije istražiti njihov rad, a posebno njihove zadnje trenutke života. Molimo svakoga onog, tko bilo kakvim podatkom može doprinijeti što jasnijem rasvjetljenju tih događaja da to i učini«, završio je svoje izlaganje vicepostulator fra Miljenko Stojić.
U drugom dijelu tribune, Ante Beljo, ravnatelj Hrvatskog informativnog centra (HIC-a) i dugogodišnji saborski zastupnik, okupljene je podsjetio na povijesne okolnosti pod kojima se dogodila ova velika tragedija. »Ta je tragedija godinama bila tabu tema. O njoj se počelo govoriti tek tijekom devedesetih godina. Međutim, bez obzira na promjenu okolnosti, i danas se preživjeli svjedoci ne usuđuju govoriti protiv počinitelja, makar su oni mahom poznati«, naglasio je Ante Beljo. Odgovornost treba tražiti, tvrdi, u redovima XI. dalmatinske udarne brigade, kao i u odgovornosti majora Sime Dubajića. »U hercegovačkim su selima tada živjeli samo starci, žene i djeca dok su muškarci bili mobilizirani pa se ubojstva civila i redovnika ne mogu opravdati«, objasnio je ravnatelj HIC-a koji već godinama istražuje i prikuplja dokumentaciju o ovom slučaju. Tako je i došao do imena ljudi koji su povezani s ubojstvima hercegovačkih franjevaca, a svi su oni bili visokopozicionirani u partizanskim redovima.
Sljedeća tribina na istu temu i s istim predavačima, obogaćena još prikazivanjem filma »Plava skamenjena vječnost«, održat će se u četvrtak 14. veljače u 19.00 u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog slova, Ulica Hrvatske bratske zajednice bb, Zagreb.

NA ŠIROKOM BRIJEGU OBILJEŽENA 63. OBLJETNICA MUČENIČKE SMRTI HERCEGOVAČKIH FRATARA
Mostar, 8. veljače 2008. (MIRIAM) – U četvrtak 7. veljače 2008. na Širokom Brijegu je obilježena obljetnica mučeničke smrti hercegovačkih fratara. Na taj dan, prije 63 godine, partizani su ubili dvanaestoricu naših fratara, sve koji su se zatekli u samostanu. Zato se ovaj dan uzima kao viktimološki spomen – dan Hercegovačke franjevačke provincije kada se sjećamo i molimo za svih 66 pobijenih fratara u i nakon Drugog svjetskog rata, te za sve žrtve ratova i poraća u našem narodu.
Kao i svake godine, svećenici i vjernici su se u 16.00 okupili oko skloništa, podno briješke crkve, u kojem su fratri ubijeni. Tu su zapaljene svijeće i izmoljene molitve za pokojne, uz pjesmu i kratki recital brijeških framaša. Nakon toga, uz molitvu žalosnih otajstava krunice, procesija se uputila u crkvu, na »grob mučenika«, kako ga narod naziva i na tom mjestu rado moli. Tu su framaši nastavili svoj recital navodeći imena svih pobijenih fratara, a na istom mjestu je prigodnu riječ izrekao i gvardijan fra Branimir Musa. Zatim je uslijedilo euharistijsko slavlje koje je predvodio provincijal fra Ivan Sesar uz koncelebraciju fra Josipa Sopte, zadarskog provincijala, fra Miljenka Stojića, vicepostulatora Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, svih gvardijana naše Provincije i još oko 50 svećenika. Provincijal je u propovijedi istaknuo: »Na ovim se prostorima desetljećima povijest pokušavala brisati i istina spaljivati. Mi smo danas tu da pred licem Božjim tražimo istinu, ali i da odamo dužnu počast onima koji su svoje živote dali za krst časni i slobodu zlatnu.«
Misnom slavlju nazočili su i novaci i postulanti sa svojm odgojiteljima, mnoštvo časnih sestara te briješki i narod iz okolnih župa koji je do kraja ispunio samostansku crkvu. Na kraju sv. mise riječi pozdrava i zahvale svima koji su došli na Široki Brijeg i koji su na bilo koji način pripomogli obilježavanju ovog događaja uputio je gvardijan fra Branimir Musa.

POZIV NA TRIBINU »TKO JE POBIO HERCEGOVAČKE FRANJEVCE U VELJAČI 1945.?«
Zagreb, 7. veljače 2008. (www.hakave.org) – Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatski informativni centar imaju čast pozvati Vas na tribinu »Tko je pobio hercegovačke franjevce u veljači 1945.?«. Tribina će se održati u Zagrebu u subotu 9. veljače 2008. u 19.00 u dvorani franjevačkog samostana Hercegovačke franjevačke provincije, Avenija Gojka Šuška bb., te ponovno u četvrtak 14. veljače u 19.00 u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog slova, Ulica Hrvatske bratske zajednice bb. Predavači: fra Mijenko Stojić – vicepostulator Postupka mučeništva »fra Leo Petrović i 65 subraće« i Ante Beljo – upravitelj Hrvatskog informativnog centra i dugogodišnji saborski zastupnik.

SVETA MISA ZA POBIJENE HERCEGOVAČKE FRATRE I OSTALE NEVINE ŽRTVE NAŠEGA PUKA
Mostar, 6. veljače 2008. (MIRIAM) – I ove godine, prema već ustaljenom običaju, u mjesecu veljači na poseban način ćemo se prisjećati naših pobijenih fratara od kojih je većina u tom mjesecu in odium fidei (u mržnji prema vjeri) nemilosrdno pogubljena.
Dana 7. veljače u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu u 16.00 slavit ćemo sv. misu za sve pobijene fratre i ostale nevine žrtve, hrabre muževe i žene našega puka.
Njihova nevino prolivena krv obvezuje nas da ih nikad ne zaboravimo. Ovom prigodom želimo Bogu zahvaliti za njihovo svjedočanstvo vjere te s njima i preko njih moliti za naše danas i sutra. Svetu misu predvodi provincijal dr. fra Ivan Sesar.

URED VICEPOSTULATURE POSTUPKA MUČENIŠTVA »FRA LEO PETROVIĆ I 65 SUBRAĆE«
Humac, 2. siječnja 2008. (MIRIAM) – U našem samostanu na Humcu ovih je dana dovršen ured Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Evo nekoliko korisnih podataka. Adresa: Trg Sv. Ante 1, 88 320 Ljubuški-Humac. Tel.: (039) 832-582. Faks: (039) 832-585. E-pošta: mostar@pobijeni.info. Internet: www.pobijeni.info.
Trenutno je u tijeku istraživanje i prikupljanje građe. Dragocjen je svaki, pa i najmanji podatak. Posebno su dragocjeni još živi svjedoci. Po odredbi Crkve ako su u opasnosti skoro završiti svoj ovozemaljski život, potrebno je najprije zabilježiti njihovo svjedočanstvo a onda se vratiti na prikupljanje građe (podatci o životu i radu pobijene braće, njihovi tiskani spisi, spisi koji nisu objavljeni kao što su dopisi, pisma, dnevnici, rukopisi…, svjedočanstva o njihovoj pogibiji, građa o povijesnom kontekstu i uzrocima pogibije…).
Mole se svi oni koji na bilo koji način mogu pomoći u istraživanju i prikupljanju građe da što prije stupe u doticaj s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem. Tek nakon dovršenja prikupljanja građe postupak ulazi u sljedeću fazu koja se sastoji od njezinog proučavanja.

2004.; 2005.; 2006.; 2007.

Sva prava pridržana © Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM
2007.